Nagnutost osi Zemljine vrtnje i nepravilnost njene staze oko Sunca, odgovorne su za promjene dužine trajanja dana i noći tijekom godine. Kao što je dobro poznato, u ovo doba kasne jeseni i početka zime, noći su osjetno duže od svijetlih dijelova dana. Dani su najkraći malo prije i malo poslije zimskog suncostaja (solsticija). Suncostaj je trenutak kada se naša zvijezda nađe točno iznad jedne od obratnica, u ovom slučaju sjeverne. Ove godine će dan biti najkraći 21. prosinca i trajat će tek malo više od 9 sati. Ili, bolje rečeno, toliko će vremena proteći od izlaska do zalaska Sunca, dok će građanski sumrak potrajati oko jedan sat duže. To nipošto ne znači da se upravo toga dana Sunce nad obzorom pojavi najkasnije, a da pod njega potone najkasnije tijekom godine. Najraniji zalazak Sunca dogodi se još prije sredine prosinca, dok za njegov najkasniji izlazak moramo pričekati prve dane nove godine. Zanimljivo je i to da će se ovogodišnji zimski suncostaj zbiti, istina, u najdužoj noći, ali tek 22. prosinca, u 0:38 h! Igrom slučaja, najkraći dan će ove godine donijeti i jednu potpunu pomrčinu Mjeseca, ali se ona neće vidjeti iz naših krajeva. Iako je dan kratak, pomrčina se uspjela „ugurati“ u njega i Mjesec će u sjenu početi ulaziti neporedno nakon izlaska Sunca, a iz sjene će izaći oko 11 h po našem vremenu. Dakle, za nas će pomračeni Mjesec biti ispod obzora.