Zavod za fiziologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu je dana 7. studenog 2009. godine započeo znanstveno istraživanje utjecaja relativno plitkih ronjenja na osnovne fiziološke parametre ljudskoga tijela. Ovo istraživanje se provodi u suradnji sa u suradnji sa Hrvatskom ratnom mornaricom, Udrugom dragovoljaca HRM iz Splita, Norveškim Sveučilištem za znanost i tehnologiju i ronilačkim klubom Nautilus iz Splita, koji organizira ronilački dio istraživanja. Istraživanje u kojem će biti angažirano 20 znanstvenika i ronilaca će se odvijati do konca mjeseca prosinca, uključivati će ukupno 8 zarona na dubinama od 18 do 33 metra, a rezultati će se potom detaljno analizirati na Medicinskom fakultetu
Zavod za fiziologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu je do danas objavio veliki broj znanstvenih članaka u prestižnim međunarodnim znanstvenim časopisima i time je značajno doprinio u području medicine i fiziologije ronjenja. Voditelji ovog istraživanja su prof. dr. Željko Dujić sa Medicinskog fakulteta u Splitu i prof. dr. Alf Brubakk sa Sveučilišta u Trondheimu. Zapovjednik HRM kontraadmiral Ante Urlić je za potrebe ovog istraživanja omogućio sudjelovanje ronilaca HRM i ustupio prostorije u vojnom objektu na Marjanu za smještaj laboratorijske opreme, što je znanstvenicima omogućilo gotovo idealne uvjete za rad. Svega 20 minuta nakon izrona ronioci moraju skinuti ronilačku opremu, doći do laboratorija i pristupiti mjerenjima. Glavni cilj ovog istraživanja je ispitati utjecaj relativno plitkih ronjenja koja prema postojećim ronilačkim tablicama ne iziskuju potrebu za dekompresijskim zastancima, na osnovne fiziološke parametre ljudskoga tijela. Od posebnog je zanimanja utjecaj na funkciju srca i krvnih žila kao i respiratornoga sustava. Posebna pažnja se pridaje mjerenju stvaranja plinskih mjehurića u krvi ronilaca prilikom dekompresije, a koja je povezana s povećanim rizikom nastanka dekompresijske bolesti. Istražuje se i rad srca i stanje krvnih žila, za koje se zna da su blago poremećeni neposredno nakon zarona, a predmet istraživanja je i stanje respiratornog sustava, pogotovo jer je nedavno naša grupa pronašla kako ronjenje smanjuje mogućnosti izmjene plinova u plućima i postojanje znakova privremenog pojačanog nakupljanja vode u plućnome tkivu. U istraživački rad je uključen širok tim znanstvenika, koji uključuje stručnjake iz područja fiziologije, nekoliko liječnika kardiologa, specijalistu sportske medicine i stručnjaka podvodne medicine. Navedena se mjerenja i procjene vrše uz pomoć sofisticirane opreme, poput ultrazvučnih uređaja i uređaja za detaljnu procjenu dišnoga sustava, koji uz osnovne parametre omogućuju i procjenu općeg stanja i zdravlja ronilaca.
Krajnji cilj istraživanja je poboljšanje sigurnosti profesionalnih i rekreativnih ronilaca kroz dublje proučavanje funkcije vitalnih organa u specifičnim ambijentalnim uvjetima.