Zvjezdano selo Mosor ugostilo je zanimljivo meteorološko predavanje na temu "Dalmacija - 'crna rupa' Europe". Radi se o problematici nepostojanja meteoroloških radara na Jadranu, odnosno činjenici da je Dalmacija posljednja regija u današnjoj EU koja i dalje nije pokrivena meteorološkim radarom.

Uvodni dio predavanje održao je Rade Popadić, suosnivač Crometea, a njegovo predavanje nosilo je naziv "Hrvatski lovci na oluje". Glavno predavanje večeri održao je dr. Bojan Lipovščak, stručnjak na području meteoroloških radara i hrvatski predstavnik u nekoliko svjetksih meteoroloških asocijacija.

Predavanje su zajednički organizirali Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Splitsko-dalmatinske županije "More i krš", Zajednica tehničke kulture Splitsko-dalmatinske županije i udruga Crometeo.

 Doprinos lovaca na oluje modernoj meteorologiji

Popadić je u uvodnom predavanju pojasnio tko su to lovci na oluje, kako je taj pokret nastao u SAD-u sredinom 20. stoljeća i kako se postupno proširio na Europu i Hrvatsku. Najveći broj hrvatskih lovaca na oluje dio su Crometeo tima koji postoji već 13 godina.

- Lovci na oluje spajaju dvije svoje ljubavi - ljubav prema prirodi i meteorologiji, te onu prema fotografiji. Fotografije i podaci koje oni prikupe od velikog su značaja za modernu meteorologiju, osobito kada je u pitanju proučavanje ekstremnih, odnosno opasnih meteoroloških postaja. Službene meteorološke postaje nisu toliko gusto raspoređene i jedan "chaser" često se nalazi na "licu mjesta", odnosno u središtu oluje, gdje prikuplja dragocjene podatke i snima foto i video zapise. Lovci na oluje u SAD-u zaslužni su da se smrtnost od tornada posljednjih desetljeća višestruko smanjila - istaknuo je Popadić koji je dodao da bi postojanje meteoroloških radara na Jadranu, odnosno u Dalmaciji, doprinijelo znatno preciznijem kratkoročnom prognoziranju, smanjenju materijalnih šteta od nevremena, većoj sigurnosti pomoraca, turista, izletnika... Nepostojanjem radara, Dalmacija svake godine trpi goleme štete zbog nemogućnosti pravodobnog upozorenja na nadolazeće olujne sustave.

Dr. Bojan Lipovčak u uvodnom dijelu predavanja pojasnio je što su meteorološki radari, kako rade i kakav im je primjena u meteorologiji.

- Hrvatska ima golemo znanje i iskustvo kada je u pitanju radarska meteorologija. Sustav obrane od tuče kriv je što su se radari postavljali isključivo u kontinentalni dio zemlje. Bilo je pokušaja da se dva radara još '80-ih godina, također zbog obrane od tuče, postave u Istru i dolinu Neretve, ali sve je ostalo na pokušaju.

Dr. Lipovščak je objasnio da radar detektira mnogo toga i da moramo "naučiti" računala da razlikuju detekciju odraza oborine od brojnih stvari koje to nisu. Primjerice, radar može detektirati jato ptica, prolazak aviona, migracije kukaca i komaraca, zalaska sunca, emitiranja odašiljača mobilnih operatera, valove, pa čak i vjetroelektrane koje bi mogle uskoro postati pravi problem za meteorološke radare.

 Dubrovnik uskoro online

- Radar detektira gdje se nalaze oborine, koliko su intenzivne, kuda se kreće oborinska masa, može čak razlikovati zrno tuče od kapljice kiše ili pahuljice snijega. Međutim, radarom također možemo odrediti horizontalni i vertikalni profil vjetra. Iako se radi o standardnom produktu, nije jasno zašto se isti ne prezentira javnosti - istaknuo je dr. Lipovščak.

Dok sjeverni Jadran pokrivaju slovenski i talijanski radar, najveći dio Dalmacije je u "crnoj rupi", odnosno njeno područje ne pokrivaju ni domaći ni strani radari. Iznimka je kratko vrijeme bilo dubrovačko područje, jer je tamo lani u rad pušten X-band radar, no on je već mjesecima offline jer ga je pogodila munja.

- Očekujemo njegov popravak ove jeseni, a mogle bi se online naći i radarske snimke sa sličnog radara u Rijeci. Ipak, radi se o radarima malog dosega koji imaju svoje nedostatke - rekao je naš stručnjak za radare, a onda je i komentirao mogućnost da se država konačno "smiluje" i da Jadran sljedećih godina ipak dobije meteo radare.

 Mreža radara manjeg dosega

- Dovršeni su projekti za postavljanje tri radara velikog dosega na hrvatski dio radara. Lokacija bi bile kod Pule, Sukošana i na Pelješcu. U planu je i postavljanje radara manjeg dosega kod Gospića. Uz postavljanje ovih novih radara te uz modernizaciju postojećih, područje Hrvatske bi, bude li planirana dinamika išla bez poteškoća, do 2020. godine moglo u potpunosti biti pokriveno radarskim mjerenjima. Ipak, iskustvo nas je naučilo da se ovakvi planovi znaju lako izjaloviti, a u tom slučaju jedino je rješenje postavljanje mreže radara manjeg dosega, u što bi svakako trebalo uključiti županije. Jedan takav radar košta oko 600.000 kuna što jedinicama lokalne samouprave ne predstavlja veliki problem - zaključio je dr. Lipovščak.

Tajnica Zajednice tehničke kulture Splitsko-dalmatinske županije, Maja Novaković, pozdravila je nastojanja dr. Lipovšaka i udruge Crometeo da javnost što više informiraju o problematici nepostojanja radara na Jadranu, te je izrazila žaljenje da predavanju nisu nazočili pozvani predstavnici Grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije.

http://www.dalmacijanews.hr/clanak/do7o-drzavu-nije-briga-dalmacija-trpi-goleme-stete-zbog-nepostojanja-meteoroloskog-radara