Da Bračanin Nenad Gospodnetić nije strastveni ribič, teško da bi mu na pamet pala ideja o izradi naprave za noćni ribolov s panulom ili “sama lignje lovi”, kako kreator naziva ovu svoju inovaciju. Malo prakse, a puno znatiželje i volje i eto inovacije za koju je ovom Bračaninu, inače članu splitske udruge “Dalmatinski inovatori Tesla” (Dalmit), pripala jedna od zlatnih medalja na Međunarodnom sajmu inovacija “Inova 2011.”.

Gospodnetić: Kad lignja ugrize, panula zasvitli

Nenad Gospodnetić: Neku večer sam za sat vremena ulovio šest liganja

- Evo, i prije neku večer sam u sat vremena ulovio ovom svojom napravicom šest liganja. U tome i jest svrha ovog “izuma” - po dvije, tri panule bace se s broda u more i tako pokriješ područje od šest, sedam metara... Onako bih stajao s jednom udicom i čekao da se lignja ulovi, a vrijeme bi prolazilo.

Domislio sam se,  stoga, da uz panulu prikačim štipaljkom jedan vodonepropusni plovak u kojem se nalazi blok s baterijama i svjetlećom diodom - kaže nam inovator.

Pri svakom pokušaju lignje da pojede mamac ili pri njezinu hvatanju za udicu zasvijetli ova signalizacijska lampa, tako da više ne mora stražariti, odnosno gledati je li se zakačila ili nije.

- Učinkovitost nisam testirao samo ja već i moji Supetrani - ovo je na Braču već hit - govori nam Gospodnetić, koji bi na svojoj inovaciji mogao dobro i zarađivati.

Prije našeg susreta odnio je u trgovine za ribolov stotinjak “svjetlećih panula” koje se prodaju po cijeni od 60 kuna.

Da će se i druge inovacije iz “Dalmita”, nagrađene na Sajmu inovacija, vjerojatno i komercijalizirati nada se Ivica Pivačić, predsjednik udruge. Iz Zagreba, gdje se nedavno održavala “Inova 2011.”, vratili su se s pet medalja - jednom zlatnom, te po dvije srebrne i brončane.

- Split i Dalmacija očito imaju jake inovatore, o čemu svjedoči činjenica da smo se svojim inovacijama istaknuli među 300 izložaka iz čitavog svijeta; Japana, Malezije, Rusije... Sve inovacije s kojima smo išli na izložbu u postupku su pantentiranja, a imali smo i jedan patent - stolicu s promjenljivom visinom i nagibom sjedišta koju smo napravili kolega Nenad Popović i ja i za nju dobili srebro - kaže Pivačić.

Njihov izum je multifunkcionalan - može poslužiti kao naslon za noge, sjedalica s promjenljivom visinom i stolić, a sve zahvaljujući mehanizmu koji na dva načina omogućava promjenu visine i nagiba sjedišta.

Pivačić i Popović: stolica, stolić i stalak za bolju cirkulaciju nogu     

- Naš proizvod ne samo da je višenamjenski već ima i druge kvalitete - zauzima malo prostora, a značajan je i u zdravstvenom smislu - jer se nagibom sjedišta olakšava i cirkulacija krvi u nogama. Već smo dobili ponude dvaju privrednika koji bi ovu stolicu izrađivali u kvalitetnom drvu ili tapecirali. U svakom slučaju, svatko tko želi proizvoditi ovo na hrvatskom tržištu, mora imati našu dozvolu jer patent je teritorijalno određen - objašnjava Nenad Popović, inače diplomirani inženjer elektronike, kao i kolega mu Pivačić.

Perica: Čep s bočnim otvorom da ne naginjete bocu dok pijete    

Čep s bočnim otvorom i slamkom, da ne naginjete bocu i ne prolijevate se dok pijete

Onaj koji bi se, prema njihovim riječima, mogao doslovno obogatiti svojom inovacijom član je udruge Frano Perica koji je na Sajmu u Zagrebu predstavljao svoju bocu, točnije “čep s bočnim otvorom”.

- To je, naravno, u slučaju da se pokaže kako je on stvarno prvi došao na ideju o kreiranju tog proizvoda. Jedan slovenski poduzetnik toliko se zagrijao za proizvodnju ovih boca da mu je odlučio financirati daljnji tok postupka patentiranja koji zna potrajati i do tri godine, i to ne samo na hrvatskom već i na inozemnom tržištu. Kod nas patentiranje ne košta puno - nekoliko tisuća kuna, no vani se za zaštitu plaća na desetke tisuća eura - kaže Pivačić.

Kad se pije iz boce koja ima čep s bočnim otvorom i pričvršćenom slamkom, čovjek se ne prolijeva i ne zaklanja sebi vidno polje, a to je osobito važno pri vožnji. Proizvod je, osim togam, idealan i za davanje tekućina bolesnima i nemoćnima, što je očito privuklo moćnog slovenskog ulagača.

Jagoda Radošević: Aluminijski protektor zanimljiv je Brodogradilištu ‘Treći maj’

Još bi se jedan splitski izum, nagrađen u Zagrebu broncom, u dogledno vrijeme i te kako mogao komercijalizirati. Riječ je o tzv. aluminijskoj protektor-anodi, inovaciji Jagode Radošević, inače profesorice emeritus na splitskom FESB-u. Riječ je o proizvodu koji usporava koroziju metalnih konstrukcija broda.

Prof. Radošević: Aluminijski protektor bolje čuva brodove

- Aluminijska protektor-anoda izrađuje se od slitine aluminij-kositar-indij. Od cink-protektora, koji se uglavnom koristi u našoj brodogradnji, bolja je zato što pruža tri puta veći efekt zaštite, upola je jeftinija, a i plovnost broda s njom je bolja. Interes za moju inovaciju pokazali su iz Brodogradilišta “3. maj” i Ljevaonice “Krapina”, a što će biti na koncu, vidjet ćemo - kaže gospođa Jagoda.

Iako u svojim redovima imaju, dakle, i doktora znanosti, naši sugovornici ističu kako stručnost i znanje ne određuju inovatora.

- Najvažnije je imat “žicu” - da popraviš, poboljšaš stvari ili napraviš nešto sasvim novo... To čovjek u sebi ili ima ili nema, bez obzira na sve titule ovoga svijeta - smatra Pivačić.

Zaustavljanje curenja goriva

Splitski inovatori javili su i svojem kolegi, pomorcu Zdenku Jakusu kako je za inovaciju “Naprava za zaustavljanje propuštanja medija” osvojio jednu od brončanih medalja. Šale se kako se ne moramo brinuti da je Jakus našao model za smanjenje utjecaja masovnih medija...

- Riječ je, zapravo, o napravi koja se postavlja na mjesto puknuća cijevi, a jednostavnim pritezanjem vijaka prijanja se brtva što zaustavlja ispuštanje medija - vode, goriva, zraka, pare - objašnjava Pivačić umjesto svojega kolege.

Patent nije za u ladicu

Članovi “Dalmita” ostvarili su brojne patente od kojih je osam i komercijalizirano, te se proizvode. Patent uopće nema smisao ako ne “zaživi”, odnosno ne postane ekonomski isplativ - drži Pivačić.

- Što će vam patent koji leži u ladici, a vi svake godine plaćate njegovo “održavanje”?! Od toga nema ništa. Drago mi je zato kad vidim da ove naše inovacije imaju velike izglede za komercijalizaciju. Neki će možda na njima moći zarađivati i prosječnu plaću, kao naš Gospodnetić, a neki se možda i obogate. Sve je moguće - govori Pivčević.

Slobodna Dalmacija