Već duže vrijeme udruga Zvjezdano selo Mosor sredinom svakog kolovoza organizira javno promatranje meteorskog roja Perzeida s terase zvjezdarnice na brdu Makirini, u Gornjem Sitnom. Tako će biti i ove godine: javno promatranje će biti upriličeno 12. kolovoza (subota) uvečer. Prema prognozama, najviše Perzeida se očekuje u subotu u večernjim satima, kratko vrijeme nakon smrkavanja u našim krajevima. Zvjezdarnica će za sve zainteresirane građane biti otvorena već u 19.30 h. Večernji program će i ovaj put biti upotpunjen predavanjem Ante Radonića, popularizatora istraživanja svemira i stručnog suradnika radijske emisije Andromeda. Predavanje temom "Svemirska era čovječanstva" će započeti u 20.00 h.
"Ove godine se navršava 60 godina otkako smo praktično ušli u svemirsku eru. Do danas je izvedeno preko pet tisuća lansiranja različitih letjelica. Osvrnut ćemo se na neke povijesne misije. Koliko smo danas ovisni o svemirskoj tehnologiji? Taj napredak omogućio nam je da bolje shvatimo gdje smo mi u svemiru i kakvi se sve procesi odigravaju daleko od nas. Govorit ćemo i koliko su od nas daleko najudaljeniji poznati objekti i koliko je star svemir. Na kraju će posjetitelji moći postavljati pitanja o svemiru i svemirskim letovima."
Poslije predavanja, astronom-animator ZSM-a Zoran Knez će prvo ukratko upoznati posjetitelje s prirodom meteorskog potoka Perzeida, nakon čega će se u slučaju povoljnih vremenskih uvjeta pristupiti promatranju s terase zvjezdarnice. Bude li vedro, možemo očekivati opažanje pristojnog broja meteora, budući će Mjesec izaći tek nakon 23 sata. Promatranje će potrajati do 24.00 h, a bit će posvećeno isključivo "lovu" na meteore. Članovi udruge ZSM će kao i uvijek dosad pomagati okupljenim zvjezdoljupcima tumačenjem onoga što se vidi na nebu.
Ulaz je za sve besplatan i svi ljubitelji meteora i zvjezdanog neba su dobrodošli!
Što su Perzeidi?
Dvije su vrste nebeskih krijesnica ili meteora: jedni od njih su usamljenici i posjećuju nas sporadično, dok drugi do Zemlje stižu u velikim rojevima, uvijek u isto doba godine. Ti potonji nastaju od mnoštva krhotina što ih na svom putu oko Sunca za sobom ostavljaju kometi. Ako se staza kometa približava putanji kojom plovi Zemlja, takvi oblaci kometne prašine mogu se naći na putu našem planetu. Čestice prašine tada stanu ulijetati u našu atmosferu, obično brzinama od nekoliko desetaka kilometara u sekundi. Pri tom se ugriju, zažare i izgore, već na velikoj visini iznad tla. Taj bljesak, vidljiv obično tek djelić sekunde, nazivamo meteorom. Samo iznimno se dogodi da neko od tih malih tijela koja zarone u Zemljin zračni omotač bude dovoljno veliko da neki njegov dio stigne do same površine, kao meteorit.
Sredinom ljeta naš se planet nađe u blizini staze kometa 109P/Swift-Tuttle. To rezultira njegovim srazom s kometnom prašinom i meteorskim rojem Perzeida, vidljivim od 17. srpnja do 24. kolovoza. Meteori takvih rojeva prelijeću nebom u zrakastom uzorku, radijalno se šireći od jedne točke. Ta točka se primjereno naziva radijantom, a prema njenom položaju na nebu, meteorskom roju se daje i ime. Radijant Perzeida je, dakako, u Perzeju, a to se zviježđe u ovo doba godine visoko na nebu nađe tek u drugom dijelu noći.
